Upravljanje radnim kapitalom u vrijeme krize

Održali smo intervju s Draganom Mujanović, voditeljicom ICV International Work Group, konzultanticom za kontrolling i financije, certificiranim kontrolerom, koja će na 12. Kontroling konferenciji, 26.05.2021. održati predavanje na temu Optimizacija radnog kapitala – ključ za oporavak likvidnosti?

1. Možete li ukratko pojasniti važnost upravljanja radnim kapitalom općenito?

Važnost ovog procesa može se jasno vidjeti iz činjenice da prilikom procjene poduzeća financijski stručnjaci najprije pregledaju bilancu stanja i ocijene razinu radnog kapitala. Na taj način se možda i najbrže stječe preliminarni pregled budućnosti poduzeća i njegovih mogućih izazova. Možemo slobodno reći da je to pokazatelj financijskog zdravlja poduzeća.

Radni kapital je dio ukupne imovine poduzeća. Bruto obrtni kapital zbroj je tekuće imovine poduzeća. Ova imovina predstavlja kratkoročne financijske resurse kompanije koje može pretvoriti u gotovinu u roku od godinu dana ili manje. Uključuje zalihe, potraživanja, novac i njihove ekvivalente, vrijednosne papire, unaprijed plaćene troškove i sl. Međutim, kada je riječ o procjeni financijskog zdravlja poduzeća, bruto obrtni kapital predstavlja samo pola priče. To je zato što definicija ne uzima u obzir kratkoročne obaveze koje bi poduzeće trebalo ublažiti koristeći kratkoročne financijske resurse kojima raspolaže. Bruto obrtni kapital uvijek je pozitivan, stoga kratkoročne obaveze treba oduzeti od bruto obrtnog kapitala da bismo saznali neto obrtni kapital. Međutim, u komunikaciji se najčešće koristi termin „Radni kapital“, te možemo reći da je upravljanje radnim kapitalom proces upravljanja kratkoročnom imovinom i kratkoročnim obvezama, s ciljem da je poduzeće dovoljno likvidno za nesmetano poslovanje.

2. Kako se očituje važnost upravljanja radnim kapitalom u poduzećima u vremenima krize?

Općenito govoreći, stvaranje transparentnosti u upravljanju radnim kapitalom, priprema prognoza likvidnosti, uključujući moguće scenarije moraju se smatrati "pričom koja ne prestaje" i ne smiju se provoditi samo tijekom krize ili napustiti nakon kriznih vremena. Krizom - bilo koje vrste – bit će lakše upravljati ako su odgovarajuće mjere i procesi za njezino suočavanje već provedeni. No, trenutni gubitak proizvodnje i prodaje uslijed kolapsa ili odsustva narudžbi u kombinaciji s pogoršanjem investicijske klime te opadanjem potrošačke „senzibilnosti“ prema proizvodu ili usluzi poduzeća stavlja brojne kompanije pod težak financijski pritisak. No, unatoč neizvjesnosti, jedan od efikasnijih načina upravljanja financijama kroz krizu upravo je primjena kohezivne strategije kojoj je cilj pristup optimizacije radnog kapitala.

3. Na koji način tj. uporabom kojih upravljačkih alata se radni kapital može optimizirati?

Praktično govoreći, ako želimo efikasno upravljati radnim kapitalom moramo (konstantno) tražiti idealan omjer između sljedećih zadataka:

• Kako ubrzati naplatu potraživanja od kupaca (kao mjera se koristi broj dana naplate potraživanja od kupaca ili DSO)
• Kako optimizirati stanje zaliha i što kraće ih zadržavati (kao mjera se koristi broj dana zadržavanja zaliha ili DIO)
• Kako prolongirati plaćanja dobavljačima (kao mjera se koristi broj dana u kojima plaćamo obaveze dobavljačima ili DPO).

Ukoliko primijenimo formulu za izračun ciklusa konverzije novca (CCC = DSO + DIO – DPO) izmjerit ćemo vrijeme koje je poduzeću potrebno za pretvaranje svojih ulaganja u zalihe i ostale ulazne resurse u gotovinu. Kompanije sa niskim CCC-om često su kompanije s najboljim menadžmentom, odnosno upravljanjem. CCC bi trebalo kombinirati s ostalim mjerama, poput ROE i ROA, i uspoređivati ​​ga s industrijskim konkurentima za isti period radi adekvatne analize upravljanja kompanijom.

Kontroleri poznaju mnoštvo korisnih alata kojima se lako može upravljati radnim kapitalom – ovisno o industriji i ostalim karakteristikama poduzeća odabiru se najprikladniji. No, poznavanje i primjena sljedećih alata sigurno pomaže prilikom upravljanja procesom optimizacije radnog kapitala: BCG matrica, BSC, analiza jakosti i slabosti, operativno planiranje i analiza odstupanja, analiza pokazatelja, Pareto / ABC analiza (posebno korisno za kategorizaciju zaliha ali i potraživanja) i sl.

4. Kakav je utjecaj upravljanja radnim kapitalom na likvidnost poduzeća?

U skladu sa svim navedenim, sasvim je jasno da dobrim upravljanjem radnim kapitalom osiguravamo da poduzeće ima dovoljno likvidnosti za nesmetano odvijanje poslovanja. Također, efikasnim upravljanjem radnim kapitalom smanjujemo potrebu za vanjskim financiranjem zbog oskudnih resursa. Dobrim upravljanjem radnim kapitalom ujedno utječemo i na povećanje profitabilnosti poduzeća.

5. Možete li navesti primjere dobre prakse upravljanja radnim kapitalom te na što posebno treba paziti ili kakvih rizika treba biti svjestan?

Zanimljivo je istaknuti da je Just-in-time (JIT) ili Toyotin proizvodni sistem (TPS) još prošlog stoljeća značajno utjecao na formiranje svijesti o boljem upravljanju procesima, pa i procesom radnog kapitala. No, ovdje nije riječ samo o drugačijem načinu zadržavanja zaliha, nego o tome da svako dobro upravljanje procesima počiva na eliminiranju svega što nije potrebno. JIT se može primijeniti jednako na Ljudske resurse kao i na proizvodne ili računovodstvene odjele – cilj je da se osigura najučinkovitije korištenje vremena i resursa za zadate zadatke.

Uzevši sve u obzir, napor na poboljšanju upravljanja radnim kapitalom treba biti usklađen s rastućim rizicima za kvalitetu, ispunjenje ili brzinu, kao što bi bio primjer da je rezanje zaliha tako nisko da utječe na poslovanje, ili postavljanje tako strogih uvjeta plaćanja da kupci bježe kod konkurenata. Mnoštvo je varijabli u igri, a odgovornost je neravnomjerno raspoređena na financije, operacije, lanac opskrbe, marketing, prodaju i nabavu. S obzirom na ovu složenost, održivo poslovanje s manjim CCC zahtijeva nove načine rada. Kontrolerski set alata koji su spomenuti samo je dio odgovora; za uspjeh je potrebno još nešto. Metode organizacijske transformacije jednako su važne: njegovanje svijesti i uvjerenja, jačanje drugačijeg i kritičkog načina razmišljanja i ponašanja formalnim mehanizmima, implementacija Talent Management procesa i sl. No, jedno je sigurno - završetkom Covid krize vidjet ćemo mnoštvo dobrih praksi upravljanja radnim kapitalom.

Ukoliko želite saznati više o optimizaciji radnog kapitala i upravljanju radnim kapitalom u vrijeme krize, pridružite nam se na 12. Kontroling konferenciji, 26.05.2021. godine.