[INTERVJU] Marko Čoh, Direktor Transformacije, Fortenova grupa | Redizajn procesa može biti neovisan od strategije – ako se odnosi na potporne procese

U nastavku pročitajte intervju s Markom Čohom, Direktorom Transformacije u Fortenova grupi, koji će više o svojim iskustvima iz menadžmenta reći na okruglom stolu koji će se održati na online Menadžerskoj konferenciji: Management Excellence/Menadžerska izvrsnost, 18. lipnja 2020. godine.

Kakva je važnost strateške orijentacije u redizajnu poslovnih procesa i organizacijskih struktura?

Postoji razlika između procesa s jedne, i organizacijskih struktura s druge strane. Redizajn procesa može biti neovisan od strategije, ako se odnosi na potporne procese čija je svrha najučinkovitija moguća podrška core procesima organizacije. S druge strane potonji, tzv. go-to-market procesi, koji definiraju poslovni model organizacije, trebaju se u cijelosti temeljiti na jasnoj strateškoj odrednici organizacije. U tom slučaju su strukture logična posljedica dobro definiranih core procesa, pri čemu određeni set core procesa, može imati više pripadajućih struktura koje mogu biti podjednako učinkovite.

Kako vidite povezanost između strateškog usmjerenja i operativnog poslovanja u smislu maksimiziranja učinaka?

Mislim da jasno strateško usmjerenje uvelike omogućava i operativnu učinkovitost.  Naime,  takvo usmjerenje zahtjeva od menadžmenta, vlasnika i ostalih dionika, jasne odluke o tome što će organizacija raditi, kao i što neće. Time se  postavlja okvir koji definira u što će se investirati resursi. Naravno, operativna izvrsnost i dalje ne dolazi sama po sebi, već zahtjeva kulturu odgovornosti, kontinuirane predanosti rješavanju problema, skromnosti, timskog rada itd.

Možete li ukratko navesti glavne sastavnice dobrog upravljačkog koncepta?

Na prvom mjestu je svakako postojanost i to u svemu - strategiji, operativnim principima te vrijednostima koje neka organizacija zastupa interno i eksterno. Ako nema konzistentnosti bilo koji zajednički pothvat - a to organizacije jesu - se raspada i izgubi snagu.  Međutim, postojanost ne znači nepromijenjivost, odnosno stajanje na jednom mjestu i ne ulaženje u  rizike; dapače, kako se mijenja svijet tako se mijenjaju prioriteti, ali je to važno raditi prema unaprijed definiranim pravilima. Također, važno  je i da su svi dionici na pravi način i u pravo vrijeme uključeni u proces razvoja odluka, jer jedino to osigurava njihovu potporu odlukama kao i stavljanje  na raspolaganje resursa koji su potrebni da organizacija pobjedi na tržištu.

Kako potrebe kupaca u današnje vrijeme, a posebno u vrijeme krize utječu na stvaranje novih trendova u poslovanju?

Već duže vrijeme u industrijama trgovine i robe široke potrošnje (prehrambene i ne-prehrambene) svjedočimo trendu u kojem ponuditelji brinu o tome što je važno kupcima. Na prvom mjestu je, naravno, cijena, ali jednako važni faktori su postali i poštivanje ograničenog raspoloživog vremena kojeg ljudi imaju za kupnju, izvori sirovina, smislenost načina na koje proizvodi zadovoljavanju potrebe i želje itd. Zbog toga su te industrije danas, u Hrvatskoj i u svijetu, zahtjevnije nego ikada. Pritom je korona kriza izrazito pojačala faktor sigurnosti, posebno u fizičkom procesu kupovine.

U zadovoljavanju miksa faktora koji su važni kupcima puno toga se već napravilo, ali pravi izazov za budućnost će biti pronalaženje načina da se ti prioriteti kupaca balansiraju na način da se broj kupaca, ali i potrošnja povećavaju, neovisno o  ograničenjima koja će potencijalno doći idućih mjeseci i godina.

Koje su karakteristike modernih u odnosu na tradicionalne poslovne modele?

Mislim da moderni modeli imaju puno jasnije definiran odnos prema činjenici da moderna tržišta traže stalnu fleksibilnosti i kalkulirane rizike, a da se pritom ne izgubi već spomenuta postojanost. Ako ste npr. vodeći proizvođač mliječnih proizvoda, i netko vas preduhitri s linijom proteinskih napitaka, vi ćete u maksimalno kratkom roku preuzeti vodeću ulogu u toj kategoriji, i sa svojom infrastrukturom približiti tu kategoriju puno većem broju ljudi, nego što bi to mogao nišni igrač. Za razliku od modernih poslovnih modela, tradicionalni bi u takvoj situaciji ustrajali u nastojanju da tržište prihvaća proizvode koji su izgubili svoju važnost. Uz to, moderni modeli strategiju i organizacijski identitet ne gledaju kao nešto fiksno i nepromjenjivo, nego kao potencijalni izvor konkurentske prednosti. A uz to, crpe svoju snagu iz ostalih izvora konkurentske prednosti, kao što su novi izvori ideja, znanje unutar i izvan organizacije, široke palete izvora financiranja i tehnologija itd. Moderni poslovni modeli su usmjereni na trendove, postojeće i nadolazeće, ali su jako selektivni u tome u koje trendove će investirati - sve u ime postojanosti.

Cijeli program i prijavnicu na Menadžersku konferenciju: Management Excellence/Menadžerska izvrsnost, 18.06.2020., možete pronaći na: https://www.poslovnaucinkovitost.hr/aktualne-edukacije/cijena/menadzerska-konferencija-management-excellence-menadzerska-izvrsnost-18.06