ESG strategija – koraci za implementaciju u praksi

Andreja Pavlović, Voditeljica Zavoda za održivost i klimatsku otpornost, Oikon – Institut za primijenjenu ekologiju, u kratkom intervjuu predstavila je ESG strategija – koraci za implementaciju u praksi, a o ovoj temi će detaljnije biti govora na: 

 6. FINANCIJSKOJ KONFERENCIJI: ESG - Imperativ budućeg poslovanja, 10.04.2024.

Kao uvod u specifičnija pitanja, kad govorimo o novom ESG regulatornom okviru, što biste izdvojili kao najvažnije?

Prvo i najvažnije izvještavanje po ESRS-u nije isto što i izvještavanje po GRI standardu*. Postoje specifične zamke koje treba prepoznati i izbjeći. Poduzećima koja su do sada izvještavala po GRI-ju, ESRS može izgledati "dovoljno slično" te da s njim neće biti pretjerano puno posla. Međutim, detaljnija analiza otkriva da je ESRS  "sve samo ne sličan" i da je puno zahtjevniji od GRI-ja.

Priprema prvog ESRS izvještaja za objavu u 2025. zahtijeva:

• sveobuhvatno mapiranje lanca vrijednosti 
• primjenu dužne pažnje 
• procjenu dvostruke materijalnosti i
• savjetovanje s različitim skupinama od interesa.

​Ovi koraci su preduvjeti i polazišna točka izvještavanja. Međutim, neće daleko odmaknuti ako ne povežu materijalne utjecaje i financijski materijalna pitanja održivosti s poslovnim modelom(ima) i strategijom.

Za financijsku materijalnost se trenutno misli da je ona dio standardnog repertoara financijskih usluga i da će je biti lako utvrditi. Međutim, njoj, između ostalog, prethodi sveobuhvatna procjena ovisnosti o različitim vrstama kapitala, a te ovisnosti, pogotovo ako poslovni model poduzeća ovisi o prirodnim resursima, ne mogu procijeniti financijski stručnjaci. U jednom programskom dokumentu EFRAG-a utvrđeno je da procjena financijske materijalnosti počinje tamo gdje završava financijsko izvještavanje. Zatim, čeka ih i smisleni izbor pokazatelja ili podatkovnih točaka o kojima će poduzeće izvijestiti. Čekaju ih i zahtjevi za objavu informacija vezano za upravljanje, strategiju, upravljanje prepoznatim materijalnim utjecajima, rizicima i prilikama te metrikama i ciljevima.

Izvještavanje o održivosti će se prvi put revizorski provjeravati što je značajna novina, kojom je Europska komisija izjednačila financijsko izvještavanje i izvještavanje o održivosti. Naposljetku, čeka ih digitalno označavanje izvještaja u iXBRL formatu. Sve ovo, i još više, čeka poduzeća koja će postati obveznici od 1.1.2025. i koja će morati objaviti izvještaj u 2026. jer je GRI standard, ovisno o načinu njegove primjene, dobra podloga za pripremu izvještaja.

Kako osigurati da ESG perspektiva bude integrirana u sve dijelove poslovanja i donošenje odluka unutar organizacije?

CSRD direktiva i ESRS polaze od pretpostavke da ona već postoji, da njome poduzeće već upravlja i da je izvještaj mjesto gdje će poduzeće reći kako je upravljalo i upravlja materijalnim okolišnim, društvenim i upravljačkim pitanjima održivosti.

CSRD je jasno definirao dva zahtjeva:

1. objavljene informacije moraju omogućiti investitorima i drugim dionicima da razumiju kako poduzeće utječe na ljude i okoliš te
2. kako pitanja održivosti utječu na njegov razvoj, poslovne rezultate i položaj poduzeća.

Veliki je naglasak stavljen na otpornost poslovnog modela i strategije u odnosu na rizike održivosti, način provedbe strategije poduzeća s obzirom na pitanja održivosti, prilike koje proizlaze iz pitanja održivosti te način na koji poslovni model i strategija poduzeća uzimaju u obzir interese i stavove pojedinih važnih skupina. Za sve navedeno potrebno je upravljanje i integracija u odgovarajuće dijelove poslovanja.

Ali, problem nastaje u usklađivanju prioriteta. Primjerice, kako će se u poslovnim prioritetima poduzeća odraziti činjenica da je veljača 2024. bila toplija za 1,77 °C od procjene mjesečnog prosjeka za predindustrijsko razdoblje od 1850. do 1900., što znači da smo prekoračili granicu ograničenja globalnog zatopljenja od 1,5 °C.  Ako poduzeće ovisi o različitim vrstama sirovina iz prirode, bez kojih njihov poslovni model ne može opstati, ovo pitanje održivosti je materijalno. Pitanje je kako će poduzeće osigurati kontinuiranu dostupnost ove sirovine, može li doći do poremećaja u opskrbi i ako je odgovor da, kako će ih poduzeće prevenirati?

Pitanja se mogu nizati i dalje za svako pitanje održivosti od značaja za nesmetano funkcioniranje poslovnog modela poduzeća i strategije. Kad je riječ o strategiji, postavljaju se pitanja poput toga hoće li poduzeće zbog sve izraženijih utjecaja klimatskih promjena morati mijenjati poslovni model poduzeća, uvoditi nove i drugačije poslovne modele s ciljem diverzifikacije rizika. Zanimljivo je da su sudionici istraživanja Globalnog izvještaja o riziku za 2024. izdvojili rizik ekstremnih vremenskih događaja na prvom mjestu, a ispitanici ih Hrvatske nedostatak radne snage, dok je rizik ekstremnih vremenskih događaja kod nas tek na petom mjestu po ocjeni važnosti. U Allianzovu barometru rizika prirodne katastrofe i ekstremne vremenske nepogode su globalno na šestom mjestu, a u Hrvatskoj su prepoznate kao najveća prijetnja poduzećima. Ostaje otvoreno pitanje povezuju li uprave ekstremne vremenske prilike s klimatskim promjenama i prepoznaju li utjecaj klimatskih promjena na njihovo poslovanje. CSRD/ESRS sugeriraju da bi morali, međutim tek će prvi izvještaji o održivosti izrađeni sukladno ESRS standardu pokazati je li to zaista slučaj. 

Kako uskladiti ESG ciljeve s dugoročnim strategijskim planovima poslovanja?

Rekla bih da je ovo pitanje za milijun dolara. Prvo moramo krenuti od toga ima li poduzeće dugoročne strategijske planove, a sastavni dio ovog pitanja je može li ih imati s obzirom na izrazito turbulentno okruženje. Poduzeća su izložena različitim vrstama rizika, nesigurnostima, nejasnoćama, sve bržim i kompleksnijim promjenama u sve složenijem regulatornom okruženju, sa sve jače izraženijim klimatskim promjenama i sve jačim potrebama da ih stavimo u drugi ili treći plan i svi nastavimo po starom, već dovoljno iscrpljeni  u naporima da se održi konkurentnost. S druge strane, pitanje je treba li uopće u takvom okruženju inzistirati na dugoročnim strategijama ili se koristiti Mintzbergovim pristupom strateškom upravljanju, te jednostavno razvijati poslovnu strategiju usklađivanjem ciljeva s promjenjivim okolnostima. Trenutno svjedočimo značajnom regulatornom pritisku koji se tiče ESG-a čiji su krakovi podjednako usmjereni na poduzeća i sudionike financijskog tržišta. To je cjelina zahtjeva koje treba dobro razumjeti jer sve prilagodbe idu u smjeru preusmjeravanja tokova kapitala prema održivim ekonomskim djelatnostima i upravljanju zaista značajnim pitanjima održivosti, što mora biti vidljivo i u određivanju ESG ciljeva.

Kako prepoznati i upravljati rizicima koji proizlaze iz nedovoljne implementacije ESG u strateški okvir poslovanja?

CSRD/ESRS snažan naglasak stavlja na upravljanje utjecajima, rizicima i prilikama. U podlozi je proces za njihovu identifikaciju općenito i sužavanje na one koji su zaista materijalni. S obzirom na reviziju, ovaj proces mora biti pažljivo dokumentiran. s razinom detalja koji će omogućiti provjeru usklađenosti sa zahtjevima CSRD-a/ESRS-a. Prečaci u ovom procesu mogu dovesti do problema s usklađenošću, problemima u pripremi samog izvještaja. Ponavljam, izvještaji o održivosti po CSRD-u/ESRS-u ne može se raditi s glavom iz NFRD-a/GRI-ja. To je ujedno u ovom trenutku i najveći rizik, upadanje u zamku pojednostavljivanja i korištenja prečaca. 

Koje su ključne metrike i pokazatelji performansi koji se koriste za praćenje implementacije ESG strategije unutar strateškog okvira?

Sve ovisi o zahtjevima samog standarda. Vratit ću se na klimatske promjene, jer su izdvojene i u samom CSRD-u. Od poduzeća se traži informacija o njihovim planovima s mjerama i s njima povezanim financijskim i investicijskim planovima za usklađivanje poslovnog modela i strategije na održivo gospodarstvo i ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C. Dodatno, traži se i opis ciljeva uključujući i opis apsolutnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova barem za 2030. i 2050., te opis napretka u postizanju ovih ciljeva koji moraju biti povezani s nepobitnim znanstvenim dokazima. Sve navedeno implicira da poduzeće mora analizirati svoj ugljični otisak iz opsega 1, 2 i 3, te odrediti ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova. Što kasnije  poduzeće odredi baznu godinu, to će i potrebni postoci godišnjeg smanjenja biti veći, uz veći trošak provedbe mjera. Međutim, što ako poduzeće želi / mora i dalje rasti i to u ekonomskim djelatnostima koje nisu usklađene s taksonomijom, što će se dogoditi u tom slučaju? Koje će odluke donositi uprave? Posegnu li za uobičajenim rješenjima, odlučit će se za rast, sa svim okolišnim i društvenim posljedicama.

Kako osigurati transparentnost i izvještavanje o postignutim rezultatima u implementaciji ESG perspektive unutar strateškog okvira?

Okvir ovako kako je postavljen, objava izvještaja o održivosti u okviru izvještaja poslovodstva, revizija izvještaja i označavanje izvještaja u digitalnom iXBRL podržava transparentnost. Pri tome je ključna dokumentacija koja će dokazati metodološku robusnost procjene dvostruke materijalnosti jer je ona početna točka upravljanja i izvještavanja o održivosti.

Svi će se izvještaji o održivosti ubuduće objavljivati na jedinstvenoj europskog pristupnoj točki, što će svima zainteresiranima za te izvještaje bitno olakšati uvid u informacije, što do sada nije bio slučaj. Moći će se i lakše uspoređivati izvještaji i procjenjivati relevantnost objavljenih informacijama. Dugoročno, sve ovo zajedno, uz pretpostavku da će reviziju provoditi stručnjaci za pitanja okoliša, društva i upravljanja koji će moći procijeniti metodološku robusnost procjene dvostruke materijalnosti, trebalo bi omogućiti bolje upravljanje i izvještavanje materijalnim pitanjima održivosti.

*ESRS je kratica za Europski standard za izvještavanje o održivosti koji je objavljen u obliku Delegirane uredbe 31.7.2023., a GRI za Standard Globalne inicijative za izvještavanje, koji je dobrovoljan međunarodni standard po kojem su većinom izvještavala poduzeća obveznici Direktive o nefinancijskom računovodstvu i Zakona o računovodstvu.

Više o temi ESG strategija – koraci za implementaciju u praksi na:

 6. FINANCIJSKOJ KONFERENCIJI: ESG - Imperativ budućeg poslovanja, 10.04.2024.