Intervju: Krešimir Barić, Erste & Steiemärkische banke d.d.

Intervju je održan s Krešimirom Barićem,  članom uprave i CFO Erste & Steiemärkische banke d.d. koji će održati online predavanje na 2. menadžerskoj konferenciji u četvrtak, 18.03.2021. godine.

1. Koje su po Vama bile značajne kompetencije za CFO ranije, a koje sada, odnosno koje će biti u budućnosti?

U posljednjih deset godina zadaci i kompetencije CFO-a značajno su se izmijenili te će se mijenjati i evoluirati sve više u budućnosti. Uloga direktora financija (CFO) svakim danom je sve kompleksnija, naročito u kompanijama koje rastu, uče i koje se prilagođavaju tržištu. Osim klasične uloge CFO-a – u kojoj je potrebno razumijevanje osnovnih principa računovodstva, svestrano baratanje brojkama, izrada kvalitetnih planova, izvlačenja ključnih poruka i zaključaka iz šume podataka i informacija, upravljanja likvidnosti i rizicima tvrtke – s dolaskom i ubrzanim napretkom digitalizacije, kao i povećanjem količine podataka unutar/van svoje kompanije, opseg zadataka CFO područja dodatno se proširuje. Nužno je kontinuirano stjecati nova znanja i nadograđivati kompetencije, ne samo unutar područja financija, već i unutar cijele organizacije. Od CFO-a se tako očekuje biti vješt influencer, snažan komunikator i neumoran agent promjena. Također, u današnje vrijeme stručnost CFO-a se podrazumijeva, a njegova/njezina je primarna odgovornost podrobno razumjeti poslovanje i strategiju kompanije, kako bi potaknuo/la pravovremeno upravljanje ključnim temama, rizicima i kriznim komuniciranjem, podržao/la transformaciju te prilagodbu organizacije u skladu s potrebama koje se nameću u okruženju u kojem danas kompanije posluju.

2. Koji bi po Vama bili glavni izazovi u poslovanju poduzeća u ovom trenutku? Što očekujete da bi mogli biti značajni izazovi u budućnosti?

Na površinu upravo izlaze posljedice izbijanja pandemije korona virusa (COVID-19), prije svega zdravstvena kriza, koja ima značajan utjecaj na svjetsku ekonomiju. Danas, više nego ikada ranije, briga za zdravlje ljudi (kako zaposlenika poduzeća, tako i njihovih klijenata) osnovni je preduvjet održivog poslovanja. Kompanije su primorane prilagoditi svoj način rada prema klijentima, ali i zaposlenicima koji posao i dalje obavljaju u prostorijama kompanija te onima koji su svoj posao nastavili raditi od kuće, ovisno o prirodi njihova posla. Očekivani trendovi transformacije poslovanja, koje je bilo u najavi, ali za koje se očekivalo da će trajati godinama, preko noći su ubrzano počeli dolaziti u primjenu.

Također, zahtjevi klijenata za brzim, kvalitetnim i dostupnim proizvodima i uslugama iziskuju od kompanija dodatne investicije, transformaciju i inovaciju kako bi mogle ispuniti njihova očekivanja. Tu se neizostavno javljaju izazovi istovremenog kvalitetnog upravljanja procesima, radnom snagom i izazov osiguravanja efikasnosti poslovanja kojima kompanije moraju znati odgovoriti kako bi se pripremile za budućnost i razvile organizacijsku strukturu prilagođenu potrebama poslovanja.

3. S obzirom na glavne izazove i rizike, za kakve vrste organizacija smatrate da budućnost može biti prosperitetna, a koji poslovni modeli se mogu naći u neprilici, tj. trebaju hitno preispitati svoje postojeće poslovne modele?

Poznata izreka kaže, kada je sve odlično, kada se nalazite u prostoru ugode, kada vam sve glatko ide, onda znači da nešto nije u redu, odnosno postoji velika šansa da nešto radite krivo i da će vas vaša konkurencija dostići, ako već i nije.

Smatram da su prilagodba promjenama i fleksibilnost ključni za svaku organizaciju koja teži prosperitetu. Nužno je da takve organizacije pravovremeno prepoznaju kada i na koji se način prilagoditi brzo nadolazećim promjenama. Kada proces prilagodbe započne, od iznimne je važnosti izgraditi fleksibilne sustave koji će osigurati laku i brzu prilagodbu novim trendovima. Dva su ključna faktora koja, bez iznimke, imaju utjecaj na cijeli svijet. Prvenstveno, golema količina informacija koja svakodnevno kruži oko svih nas. Esencijalno je prepoznati one bitne (o našim klijentima, ali i nama – organizacijama – samima) i osigurati strukturirano, efikasno i pravovremeno upravljanje tim podacima te stvaranje dodane vrijednost za naše klijente i zajednicu.

Drugi, ne manje važan faktor, je briga ZA i utjecaj NA okoliš. Neophodno je djelovati u smjeru smanjenja emisije stakleničkih plinova. Ako mislimo dostići razinu koja je zacrtana na svjetskom nivou, nužno je brzo prionuti promjenama na tom području. Uslijed sveprisutne pandemije navedena tema nije više na agendama vlada diljem svijeta, a njen prioritet je neupitan. I same političke vođe shvatili su da promjena neće biti dovoljno brza, ako u proces čim prije ne uključe velike svjetske kompanije i financijske institucije. Propisi vezani uz primjenu ESG* principa već ove godine postat će redovita okupacija svima nama.

ESG = Economic, Social, Governance

4. Vidite li u svojoj industriji značajnu promjenu u poslovnim modelima, odnosno način poslovanja, s obzirom na Covid-19 pandemiju?

Promjena načina poslovanja već je nekoliko godina na agendi financijskih institucija. Pojavom (1) novih igrača, FinTech kompanija, digitalizacijom (2) okruženjem u kojem vladaju niske kamatne stope i visoka razina likvidnosti financijskog tržišta (3) povećanje opsega regulatorne usklađenosti (4) sve educiranijim i zahtjevnijim klijentima, tjeraju banke da promišljaju kako prilagoditi svoje poslovne modele budućnosti. Pandemija izazvana virusom COVID-19 samo je ubrzala potrebu uvođenja promjena.

Već neko vrijeme vidljiv je trend prilagodbe u području platnog prometa – transakcije, plaćanja, itd. Dva su ključna razloga tome; FinTech tvrtke i EU regulatorni okvir.

FinTech – zbog svoje prilagodljivost i agilnosti - nameću nove trendove i ubrzavaju promjene koje financijske institucije moraju pratiti kako bi odgovorile na potrebe svih svojih klijenata, ali i zadržale profitabilnost. S druge strane, regulator očekuje usklađivanje cijena unutar EU za proizvode i usluge koje pružaju financijske institucije, kako bi osigurao fer tržišnu utakmicu i ubrzao pozitivne trendove.

Također, klijenti su sve zahtjevniji, traže što kvalitetniji, brži i dostupniji savjet, tako da dok financijske institucije s jedne strane sve više ulažu u digitalizaciju i automatizaciju jednostavnih transakcijskih usluga, s druge strane naglasak stavljaju na edukaciju ljudskih resursa (zaposlenika, savjetnika) koji potom mogu (ne samo uživo, nego i drugim komunikacijskim kanalima) osigurati toliko potrebnu podršku onima koji po nju dolaze s povjerenjem.

5. Smatrate li da razvoj tehnologije značajno utječe na posao CFO-a, i ako da, na koji način?

Razvoj tehnologije ima značajan i velik utjecaj na svakodnevni posao svih profesija. CFO područje nipošto nije izuzetak. Digitalizacija i automatizacija unutar organizacije nude niz mogućnosti koje dovode do povećanja efikasnosti. Mnogo je pozitivnih primjera vidljivih u praksi, ne samo u svijetu nego i u Hrvatskoj. Uvođenje e-računa, elektronski potpisi, instant plaćanja, on-line prodaja i plaćanje proizvoda i usluga, svakodnevna komunikacija – traže prilagodbu i ulaganje u ERP sustave, robotizaciju (RPA), BI (Business Intelligence) izvještajne sustave, upravljanje podacima (Data Governance/Management), Alate za upravljanje rizicima, itd. Osim povećanja kompleksnosti  (prikupljanje sve veće količine podatka, uvođenje novih alata…), tehnologija i inovativni management omogućuje da je CFO danas na izvoru „svježih“ (real time) podataka, što ubrzava obrade podataka i dostupnost istih, a koje u konačnosti omogućuju lakše i kvalitetnije donošenje odluka. Ujedno, na ovaj način osigurava se timovima unutar financija više vremena posvetiti se analizama i konkretnim zaključcima, a manje izazovima u obradi podataka i pripremi izvještaja, što nije bio slučaj u prethodnim godinama.