Kakva je veza između bakteriologije i upravljanja rizicima?

Od 1888. godine, kada je Louis Pasteur osnovao svoj institut u Parizu, do danas prošlo je više od 130 godina. Ali vratimo se kratko u još raniju povijest, a tiče se Pasteurova osobnog života i snažnog poticaja za njegovo bavljenje bakteriologijom.

Godine 1848. Pasteur je postao profesor kemije na Sveučilištu u Strasbourgu, gdje je upoznao Marie Laurent, kćer rektora Sveučilišta, koju je i oženio 1849. godine. Imali su petero djece, od kojih je samo dvoje odraslo. Troje je preminulo od tifusa u djetinjstvu. Ta osobna nesreća nadahnula je Pasteura da istražuje lijekove za takve bolesti.

Brojni su uspjesi Louisa Pasteura na području bakteriologije, a ističe se jedan uspjeh, koji se na određeni način može povezati i s temom upravljanja rizicima. Taj se uspjeh veže za cjepivo protiv bjesnoće. Cjepivo je prvi put upotrijebljeno 1885. Godine, na devetogodišnjem dječaku Josephu Meisteru kojeg je napao bijesan pas. Nakon konzultacije s kolegama, cjepivo mu je dao Pasteur, uz moguće kaznene posljedice, jer nije bio licencirani liječnik. Dječak nije razvio bolest te je Pasteur slavljen kao junak i nije tužen.

Koje su povezanosti života, rada i uspjeha Louisa Pasteura i upravljanja rizicima?

Postoje brojne povezanosti i vjerujem da se mnogo stvari može iskoristiti u poslovnoj praksi upravljanja rizicima. Za ovaj uvodnik zadržao bih se na 3 povezanosti:

• poticaju,
• organizaciji i
• rezultatu.

Prije svega, za kvalitetno upravljanje rizicima nužno je imati poticaj. Drugim riječima, poticaj za profesionalno upravljanje rizicima može doći iz korporativnih odredbi, gdje se u ovom slučaju poticaj može poistovjetiti s obvezom. Ali ishodišna točka za poticaj je u pravilu, nažalost, loše iskustvo iz prošlosti, bilo tuđe, bilo naše. Moglo bi se zaključiti da je, parafrazirajući Ernesta Hemingwaya i njegovo djelo „Starac i more”, svako loše iskustvo korisno i poticajno, samo ako ga nema previše.  

Druga povezanost je institucionalizacija funkcije i aktivnosti radi sustavnog i cjelovitog pristupa - U Pasteurovu slučaju, to je njegov institut, a u poslovanju funkcija i proces upravljanja rizicima. Prema Procesnom modelu kontrolinga IGC-a (International Group of Controlling) koji smo pripremili za hrvatsko tržište, upravljanje rizicima je jedna od 10 funkcija kontrolinga, gdje se i inače najčešće upravlja rizicima. Naravno, u praksi se nerijetko organizira upravljanje rizicima i u okviru drugih poslovnih područja, a u financijskom sektoru često kao zasebna organizacijska jedinica. U konačnici je važno da postoji i da su razdvojene uloge koordinatora za profesionalno planiranje, analiziranje i izvještavanje o rizicima i određenih osoba koje mogu upravljati njima, a to su samo vlasnici poslovnih procesa u organizaciji.

Krajnji rezultat upravljanja rizicima osigurava sustavno smanjivanje, prihvaćanje, prenošenje ili izbjegavanje postojećih i budućih rizika (naravno, osim „Crnih labudova”).  

Počeo sam s Louisom Pasteurom, pa da s njegovim citatom i završim ovaj uvodnik: „Bakterije su svugdje, bakterije su svemoćne, bakterije će imati posljednju riječ.” Da kraj ne bude sumoran i besperspektivan, podsjetio bih da se protiv brojnih bakterija već dugo uspješno primjenjuju brojni antibiotici, ali se, naravno, moramo sjetiti da je, kao i kod Pasteura, tako i kod upravljanja rizicima, potreban naš predan i sustavan rad za uspostavljanje sustava za identifikaciju i upravljanje rizicima. 

Ovaj uvodnik napisao je dr. sc. Mladen Meter za 10. broj časopisa "Kontroling, financije i menadžment".

[CERTIFICIRANI PROGRAM] UPRAVLJANJE RIZICIMA - RISK MANAGEMENT počinje 14.09.2020. u Zagrebu, te se sastoji od 5 modula koje je moguće pohađati i pojedinačno. Detaljan opis i sadržaj možete pogledati na ovome linku.