Gejmifikacija - igra je ozbiljna stvar

Transformacija kroz koju prolaze organizacije danas može biti bitno brža, lakša, zabavnija i učinkovitija kada se zaposlenike motivira i uključi kroz gejmifikaciju. Danas, u digitalno doba, na radnim mjestima suočavamo se s drastičnim pomanjkanjem angažiranosti radnika, i to predstavlja veliki problem. S druge strane potrošači postaju sve zahtjevniji i traže puno više od samog proizvoda, traže iskustvo i doživljaj.  

Gejmerski mehanizmi u poslovnom kontekstu

U paralelnom gejmerskom svjetu ovi problemi ne postoje. Od gejmera i gejmerske industrije možemo puno naučiti. Tu na scenu dolazi gejmifikacija kao izuzetno efikasna metoda, koju koriste mnoge velike i male kompanije, a i vi ste sasvim sigurno barem jednom iskusili gejmifikaciju sakupljajući u nekoj trgovini ili avio kompaniji bodove, milje ili slično. Bodovi i bedževi samo su neki od elemenata koji se koriste kada gejmificiramo neki sustav, a poanta je u osmišljavanju određene estetike koja će ljude zainteresirati i pozitivno angažirati. Elemente gejmifikacije danas možemo susresti u gotovo svim sferama poslovanja. Možete ih jednostavno prepoznati po titulama, lajkovima, razinama napredovanja, značkama, bodovima i sl. koje poslodavci ugrađuju u svoje portale, procese i razne aktivnosti.

Motivacija 3.0

Gejmifikacija je došla iz gejminga, kao što i sama riječ govori, a radi se o primjeni gejmerskih alata i mehanizama u poslovnom svijetu, što poslovne procese čini zabavnijima i donosi bolje rezultate. Smijemo li se igrati na poslu? Da je igra ozbiljna stvar, uočile smo mnoge velike kompanije koje gejmifikaciju koriste u internim i eksternim procesima.  Ono što je posebno zanimljivo je da je gejmifikacija uzima u obzir načine motiviranja ljudi u digitalno doba, pokreće ih uzimajući u obzir njihove potrebe za autonomijom, napredovanjem, svrhom i kolaboracijom. Kada govorimo o gejmifikaciji, mislimo prvenstveno na korištenje elemenata iz videoigrica za rješavanje problema u stvarnom poslovnom svijetu, za rješavanje konkretnih problema s kojima se suočavamo.  Korisna je kada uvodimo promjene, kada želimo potaknuti, motivirati i više uključiti sve one kojima se obraćamo.

Nove generacije, nove vještine

Generacije mladih ljudi koje danas zapošljavamo do svoje dvadesete godine provele su na internetu igrajući igrice prosječno 10.000 sati, što ih čini masterima u tome. U svijetu gejminga naučili su da je feedback brz, da su stvari transparentne, da je napredovanje sukladno rješavanju izazova i razvoju kompetencija. Kada dođu u naše, još uvijek prilično analogne organizacije, sputava ih sporost i tromost sustava i s pravom se pitamo jesu li donedavne metode kojima smo nastojali uključiti i motivirati zaposlenike postale arhaične. Kroz gejmificirane sadržaje možemo zadobiti njihovu pažnju i angažman.

Novo doba traži nove kompetencije. Činjenica je da se tehnologija razvija puno brže od nas samih te da uz sve napore koje organizacije ulažu u edukaciju i motiviranje ljudi, nešto ipak ne štima. Možemo uvoditi nove platforme, društvene mreže, razne inicijative...no to sve još uvijek nije garancija da će se zaposlenici zdušno uključiti na način koji priželjkujemo. Pravi je uspjeh uistinu privući pažnju ljudi i navesti ih da se samoinicijativno i angažirano uključe.  

Često upravo djelatnici iz odjela ljudskih potencijala (human resources) imaju potrebu za savladavanjem gejmerskih vještina, zato što porivi koji pokreću i motiviraju ljude danas imaju neke sasvim drugačije okidače nego prije. Kroz gejmifikaciju se uspješno modeliraju različiti programi za upravljanje talentima, znanjem, idejama, inovacijama.

Izazovi, napredovanje i herojski zov

Gejmificirati projekt je vještina koja se uči, a u sebi sadrži barem 70 posto znanja iz motivacije i psihologije. U gejmifikaciji je krucijalno omogućiti postupan razvoj vještina.  Za polaznika je važno da se težina zadataka i izazovi povećavaju sa svakom novom razinom. Tako ćemo na početku kreirati jednostavnije zadatke, koji će istovremeno motivirati za širokim uključivanjem. To je takozvani „call for action“. Postupno zadaci će postajati zahtjevniji, toliko da održavamo vatricu, interes za rješavanje izazova i kretanje prema cilju. Što smo bliže kraju, zadaci moraju biti teži!  Kada polaznik napokon dođe do kraja i postane „master“, njegova očekivanja i potrebe se mijenjaju. On je doživio svoju „epsku pobjedu“ i zasluženo ima nova očekivanja. Tada mu je potrebno osigurati uključivanje u zajednicu kroz koju može doprinijeti poboljšanju i razvoju same igre.

Igranjem uloga, rješavanjem izazova, suočavanjem s rizicima te prolazeći kroz različite scenarije počet ćemo doživljavati osobni napredak, osjetit ćemo se sposobnima i posebnima, a pritom ćemo mnogo toga naučiti te ćemo se i zbog toga osjećati dobro.  Izazovi su jedan od ključnih elemenata gejmifikacijskog sustava, no s njima je potrebno znati pažljivo balansirati. Ne smiju biti preteški, ali niti prelagani. Naš razvoj kroz igricu mora nam davati osjećaj ispunjenja, a podsvjesno ćemo očekivati sve zahtjevnije izazove, ipak ne preteške s obzirom na točku u kojoj se nalazimo.  Ulaganjem truda i promišljanjem želimo pomaknuti vlastite granice i postići naizgled nemoguće.