Djelotvorno upravljanje rizicima

Upravljanje rizicima se događa i kad mi to ne želimo

Svi mi svjesni toga ili ne, željeli mi to ili ne upravljamo rizicima. Kako to? Svaka aktivnost koju provodimo sadrži u sebi određenje prema riziku. Često puta nismo ni svjesni da smo stremeći k nekom cilju izabrali neku od metoda upravljanja rizicima. Načelno metode upravljanja rizicima možemo podijeliti na:

• prihvaćanje
• smanjivanje
• prijenos i
• izbjegavanje.

Dakle svaka naša aktivnost sadrži neku od navedenih metoda upravljanja rizicima. Koju metodu smo izabrali ovisi o našoj averziji odnosno stavu prema riziku. U biti što je veća averzija prema riziku udaljujemo se od metode prihvaćanja odnosno preuzimanja i smanjivanja rizika i skloniji smo metodama prijenosa odnosno izbjegavanja rizika. U kontekstu neke aktivnosti izbor metode izbjegavanja rizika značio bi ujedno i izbjegavanje ulaženja u neku aktivnost jer smo procijenili da je veća korist ako tu aktivnost uopće ne obavljamo. „Strateški uzmak“ ponekad je najbolji izbor.

Kod nesvjesnog upravljanja rizicima, spontano donosimo odluke. Čak i ako ne donesemo odluku o nekoj aktivnosti, u suštini možemo smatrati da je „izabrana“ odluka nečinjenja koja nosi svoje posljedice.

Dakle, upravljanje rizicima se događa i kad mi to ne želimo ili nismo svjesni upravljanja, samo je pitanje hoće li nam se rezultat toga svidjeti…

Ciljevi i upravljanje rizicima

Rizici su imanentni odnosno sadržani u svakoj našoj odluci, a svaka odluka upravljanja rizicima nosi određene posljedice, stoga se nameće potreba i pitanje kako djelotvorno upravljati rizicima. Prije svega treba naglasiti da je upravljanje rizicima uvijek potrebno sagledavati u kontekstu ostvarivanja nekog cilja. Naravno cilj ne mora uvijek biti financijski ali bez postavljenih ciljeva ne može biti djelotvornog upravljanja rizicima.

Već kod samog postavljanja ciljeva potrebno je uključiti informacije koje su rezultat procesa upravljanja rizicima i koje ukazuju na poteškoće s kojima se možete susresti kod realizacije ciljeva. Primjerice, ako imate iskustvo vezano uz neke događaje koji su negativno utjecali na ciljeve u prošlosti, sigurno će to utjecati na postavljanje novih ciljeva. U svakom slučaju informacije dobivene iz procesa upravljanja rizicima predstavljaju vrijednu osnovu za donošenje kvalitetnih odluka.

Proces upravljanja rizicima

Upravljanje rizicima se uvijek razmatra u kontekstu određenih ciljeva stoga je postavljanje ciljeva temeljem informacija dobivenih iz procesa upravljanja rizicima prvi korak. Potom slijedi utvrđivanje rizika koji podrazumijeva identifikaciju rizika koji se mogu pojaviti i ugroziti postavljene ciljeve.

Rizike promatramo kao učinak, rezultat koji može imati neizvjesnost na naše ciljeve. Postoje razni događaji koji mogu negativno utjecati na naše ciljeve, ali nemaju svi jednaku važnost. Stoga je potrebno utvrditi one rizike koji su nam značajni u odnosu na zacrtane ciljeve.

Potrebno je napomenuti da učinak neizvjesnosti na ciljeve može biti i pozitivan i negativan. Iako je uvriježeno sagledavati rizike u okviru negativnih učinaka (prijetnje), potrebno je razmatrati rizike i u smislu pozitivnih učinaka kao prilike koje možemo iskoristiti.

Nemaju svi rizici jednaku važnost pri ostvarenju ciljeva, stoga je potrebno rizike izmjeriti i u konačnici procijeniti razinu rizika, odnosno razinu utjecaja na ciljeve. Viša razina rizika, viša izloženost riziku ukazuje na veći utjecaj na ciljeve. Ovdje je potrebno naglasiti važnost prethodnog koraka utvrđivanja rizika, jer za one rizike koje nismo identificirali ne provodimo daljnji postupak mjerenja i procjene. Pri analizi rizika utvrđujemo uzroke koji mogu dovesti do nekog događaja te posljedice koje taj događaj može imati.

Upravljanje rizicima se sagledava u kontekstu smanjivanja vjerojatnosti da prijetnje uzrokuju određeni događaj, ali također i u smislu smanjivanja/uklanjanja posljedica ako se događaj pojavi.

Nakon procjene važnosti rizika i rangiranja istih potrebno je izabrati metodu ovladavanja rizicima. I izbjegavanje rizika, odnosno ne ulaženje u neku aktivnost možemo razmatrati u kontekstu jedne od metoda ovladavanja rizicima.

Po izboru metode ovladavanja rizicima i početku provođenja iste, potrebno je nadzirati proces provođenja. Praćenje se može iskazati u specifičnim izvještajima, ali je potrebno voditi računa o pravovremenosti, jer su informacije temelj za poslovne odluke. Slično kao što u novinarstvu „stara“ vijest više nije atraktivna, i kod donošenja odluka informacija koja nije pravovremeno dostavljena može izgubiti na značenju ili čak biti kontraproduktivna.

Kultura rizika

Djelotvorno upravljanje rizicima nije moguće bez kulture rizika, koja prožima cijelu organizaciju i podržava upravljanje rizicima na putu ostvarivanja ciljeva. Što je stupanj involviranosti zaposlenika u smislu upravljanja rizicima veći, kultura rizika više pridonosi ostvarenju ciljeva. Težnja je da svaki zaposlenik kod donošenja odluka utvrđuje, mjeri/procjenjuje, prioritizira te ovladava i nadzire rizike. S obzirom da u ljudskoj svijesti ovo nije prirodan, osnovni način razmišljanja, potrebno je osvijestiti dobrobiti ovog procesa u postizanju ciljeva te poticati zaposlenike na primjenu.

mr. sc. Hrvoje Mijić

Ako želite iskoristiti primjere i iskustva iz prakse za djelotvorno upravljanje rizicima, prijavite se na edukaciju "Koncept upravljanja rizicima" koja će se održati 14.09-15.09.2020. na adresi Martićeva 73.