Analiza rizika u investicijama

Zbog svog utjecaja na likvidnost i buduću vrijednost poduzeća svaka investicija koja se poduzima mora biti detaljno analizirana i planirana. Brojni su primjeri u praksi uspješnih poduzeća koja su zbog jedne veće investicije dovedena do stečaja ili likvidacije. Naravno, svi će reći da je tome pridonijela kriza, no zapravo je problem bio u lošoj procjeni rizika te nedostatku alternativnih opcija.

Svaki investicijski projekt zbog svoje veličine, dugoročne vremenske dimenzije i neizvjesnosti budućih događaja, nosi u sebi određenu dozu rizika. Stoga je bitno da se taj rizik realno procijeni i ugradi u analizu profitabilnosti investicija. Ekonomska logika nalaže da rizičniji projekti moraju donositi veću stopu povrata na uloženi kapital kako bi kompenzirali vlasnike kapitala za njihovu „hrabru“ odluku. U protivnom, zbog čega bi bilo koji vlasnik kapitala ulagao u tvrtke ili projekte kad može uvijek dobiti „siguran“ prinos na svoj depozit u banci.

U samoj analizi profitabilnosti investicijskih projekata rizik se može „ugraditi“ na nekoliko načina:
• Prilagodba diskontne stope
• Prilagodba očekivanih gotovinskih tijekova
• Korištenje statističkih vjerojatnosti

Koju god od ponuđenih metoda koristili, nastojite biti konzervativni te ubaciti u vaš model što je moguće veći zaklon od nepredviđenog događaja. Kao što su zadnje godine pokazale, nije realno uvijek očekivati dvoznamenkasti rast, te pozitivno poslovno okružje. Ekonomski su ciklusi realnost i njihov je utjecaj neosporan. Na vama preostaje samo činjenica da toga morate biti svjesni i da njihove cikličke efekte ugraditi u modele evaluacije investicija.

Vjerojatno najteži i najizazovniji dio procjene rizika kod investicijskih projekata predstavlja njegovo kvantificiranje.

Rizik možemo procijeniti uz pomoć sljedećih metoda:
I. Analiza osjetljivosti
II. Analiza scenarija
III. Analiza uz pomoć stabla odlučivanja
IV. Monte Carlo simulacija

Sve su metode bazirane na simulaciji budućih događaja i samim time nisu, niti mogu biti, egzaktne. Njihova je svrha da vas potaknu na razmišljanje. Tipična pitanja koje se morate pitati bi bila:
- Ukoliko prihodi odnosno troškovi padaju/rastu većom dinamikom nego što smo predvidjeli, kakav će to efekt imati na profitabilnost investicije?
- Koliko loše nam mora ići prije nego odemo u minus?
- Ako se dogodi crni scenario, koje su nam opcije na raspolaganju da se izvučemo iz investicije?

Uz pomoć spomenutih metoda, možete se igrati Nostradamusa i pokušati predvidjeti budućnost vašeg projekta. No, stvarnu vrijednost donijet će vam misaoni proces koji se događa iza toga. Ukoliko uspijete u svoju korporativnu kulturu ugraditi to „što-ako“ razmišljanje, najvjerojatnije ste sebi i svojoj tvrtci osigurali veće izglede preživljavanja budućih kriza i ekonomskih padova.

mr. sc. Dušan Banović