Investicije: planirati ili ne, pitanje je sad

Vjerojatno ste već imali priliku nebrojeno puta čuti poznatu poslovicu vezanu za planiranje: tko ne planira, zapravo planira svoj neuspjeh. No, kad vidim koliko hrvatskih poduzeća ima istu genezu svojih problema s nelikvidnošću, počinjem se pitati da li se možda ta poslovice premalo spominje u javnosti ili je većina naših poduzetnika nije nikad čula. Naime, pojavio se na tržištu tijekom zadnjih godina ekonomske krize jedan uzorak poslovnog ponašanja koji odražava činjenicu da se kapitalne investicije ne planiraju ili planiraju vrlo loše. Tijekom građevinskog procvata bilo je u modi posjedovati vlastitu nekretninu te je bilo gotovo ne moguće naći poduzeće koje nije izgradilo ili kupilo vlastite poslovne prostore ili pogone. Danas, kad su prihod prepolovljeni i kad nema više novca s kojim su se planirali otplaćivati bankarski krediti s kojima se financirala izgradnja, mnogi su poduzetnici zažalili što su se ikada upustili u građevinski business. Ono na čemu su oni pogriješili predstavlja osnovu planiranja svake investicije:

a)    Planiranje svih novčanih tijekova iz investicije uključujući procjenu rizika njihovog ostvarenja, te
b)    Procjena troška kapitala s kojim se financira investicija i povrata koji se od investicije očekuje.
 

Kad su u pitanju novčani tijekovi koji se očekuju od investicije postoji nekoliko stvari koje nikako ne smijete zaboraviti:

• Svaki plan je optimističan i u startu počiva na pretpostavkama koje treba svesti na realnost.
• Živimo su svijetu kojeg karakteriziraju ekonomski ciklusi. To znači da vaši prihodi neće sljedećih 10 godina konstantno rasti po linearnoj stopi, već će više sličiti    valovima: malo rasti, pa onda padati, pa rasti, pa padati, itd.
• Troškovi uvijek rastu više od planiranih, posebice kad je riječ o troškovima energije i troškovima ljudi.
• Svaka akcija ima svoju reakciju. Ako izgradite novo skladište ili distributivni centar, nemojte misliti da vaša konkurencija neće učiniti isto u vrlo kratkom razdoblju. Osim ako niste monopolist, na svaku vašu dobru ideju konkurencija će odgovoriti s još boljom i vaše optimistične projekcije već u startu učiniti ništavnim.
• Svako širenje postojećeg asortimana, neminovno će smanjiti prodaju postojećih proizvoda. Prije ulaska u svaku novu investiciju, obvezno izračunajte koliki će biti efekt kanibalizma prodaje i tek onda krenite dalje. Možda se predomislite.
• Svaku aktivnost koju poduzimate, pa tako i investicija, ima svoj oportunitetni trošak. To je vrijednost izgubljene opcije i vremena koje ste propustili zbog činjenice da ste donijeli nekakvu odluku. U svijetu ograničenih resursa, svaka investicija koju poduzimate mora vam „isplatiti“ i vrijednost oportunitetnog troška jer je to realno izgubljen novac bez obzira što vam ga nitko neće fakturirati.
• Novac danas uvijek vrijedi više od novca sutra. Stoga vam je u pravilu uvijek bolje poduzimati investicije koje donose povrat novca što bliže današnjici, nego se nadati i čekati velika obećanja iz daleke budućnosti. Doći će još koja kriza za godinu ili dvije pa možda nikada niti ne dočekate budućnost iz svojih planova.

Kad je u pitanju kapital naši su poduzetnici uvijek računali na nepresušni izvor novca u obliku banaka. No, mnogi su se uvjerili da kad se gospodarska situacija pogorša, financijske institucije više nisu spremne pratiti s novcem svaku dobru ideju ili projekt ma koliko god oni na papiru dobro stajali. Dapače, čak se traži povrat već prije odobrenih kredita. Stoga ono što je prije nekoliko godina izgledala dobra ideja: posuditi novac od banaka i s njime ulagati u nekretnine, danas više ne zvuči tako dobro. Naime, karakteristika svake investicije je da vam vaš novac blokira na dugo razdoblje. Vi se nadate da će te s novcem kojeg uložite danas, sutra moći zarađivati ili uštedjeti dovoljno da platite svima kojima ste dužni, no samo prava analiza rizika investicije vam može odgovoriti na sljedeća pitanja:

• Koliko se mogu promijeniti ključni parametri vašeg plana (prihodi, troškovi, i slično) a da ste na pozitivnoj nuli?
• Koliko dugo možete funkcionirati u uvjetima krize i drastično smanjenih prihoda, a da vas financijske obveze ne blokiraju i banka ne preuzme vašu investiciju?
• Da li je vaša djelatnost i poslovanje dovoljno diversificirano kako ne bi ste ovisili samo o jednom kupcu, tržištu ili proizvodu?
• Da li je očekivani povrat na investiciju veći od njenog troška (kredit plus vlastita sredstva)?
• Da li imate napravljen plan B, odnosno ugrađene opcije u vašu investiciju da istu možete prodati ili prenamijeniti ukoliko se stvari ne odvijaju kako ste planirali?

Sva ova i slična druga pitanja vezana za planiranje investicija možete postaviti i odbiti odgovore na nekoj od budućih edukacija Poslovne učinkovitosti, a ujedno i podijeliti svoja iskustva (pozitivna i negativna) s drugim kolegama. Ukoliko zajednički možemo barem malo povećati uspješnost realizacije budućih investicija razmjenom iskustava, već smo napravili veliki korak naprijed, kako za nas, tako i za naše tvrtke.

mr. sc. Dušan Banović