Što nas pokreće?

Men Wanted
for hazardous journey. Small wages, bitter cold, long
months of complete darkness, constant danger, safe return
doubtful. Honor and recognition in case of success.

Traže se muškarci
Za jedno opasno putovanje. Mala zarada, velika hladnoća,
dug period potpunog mraka, stalna opasnost, siguran
povratak upitan. Slava i priznanje u slučaju uspjeha.

Ovo je tekst oglasa koji je prije doduše dosta vremena izašao u jednim engleskim novinama. Evidentno je da se radi o ponudi za posao, ali vrlo nekonvencionalnoj. Od prvog do zadnjeg retka oglas govori suprotno od onoga što za oglašavanje radnih mjesta preporučuje suvremena struka u području upravljanja ljudskim potencijalima. Sve što je navedeno u oglasu na prvi pogled izgleda neprivlačno i nemotivirajuće. Unatoč tome, na oglas se javilo više stotina kandidata, a natječaj je bio obustavljen prije isteka. Radilo se o oglasu za ekspediciju Ernesta Schackletona preko Antarktika.

Što to motivira ljude da čine ono što čine; da se penju na Mount Everest, da pomažu u humanitarnim misijama, da otkrivaju nove putove ili da rone s morskim psima? Može li se uopće nekoga motivirati? To su pitanja s kojima se kad-tad suoči svaki menadžer, vlasnik tvrtke, voditelj tima.

Pojam motivacija ima isti korijen riječi kao i pojmovi: motor, motiv, lokomotiva, a svima im je zajedničko kretanje. Latinska riječ movere znači kretati se, pokrenuti. Kad bismo definirali pojam motivacije, on bi obuhvaćao sve ono, radnje i uvjete, koji pokreću nekoga da nešto učini.

A što pokreće pojedine osobe vrlo je individualno. Postoje mnoge teorije motivacije, do sad su provedene, a i dalje se provode brojna istraživanja koja bi trebala dati čarobnu formulu motivacije zaposlenika. Ono što im je svima zajedničko, jest spoznaja, da je svaki čovjek individua za sebe i da svakoga od nas motivira nešto drugo i da nas u različitim životnim periodima motiviraju različite stvari. Dakle, ne postoji čarobni štapić, ali postoji puno toga što možemo učiniti ili komunicirati, kako bi se naši suradnici osjetili vrijedno i zadovoljno i kako bi davali što bolje rezultate. U organizacijskoj psihologiji poznat je pojam Hawthorne efekt, koji se odnosi na činjenicu da jednostavno bavljenje radnicima i mogućnost da izraze svoje mišljenje potiče radnike na bolji učinak. Istraživanje koje je dovelo do tog zaključka provedeno je 1942. Godine u Chicagu. Mjerilo se utjecaj rasvjete i pauza na produktivnost, a istraživanje je pokazalo da se radni učinak većine radnika koji su sudjelovali u istraživanju povećao, bez obzira na kvalitetu rasvjete i raspoređenost pauza, samo zbog odnosa prema radnicama i zbog toga, što ih je netko pitao za njihovo mišljenje.

Postoji mnogo načina kako motivirati zaposlenike. Izvjesno je, da se veliki rezultati postižu jedino visokom motiviranošću. Kod nekih radnika ona dolazi iznutra, oni sami žele postići dobar rezultat, pokreću se bez uplitanja vanjskih faktora, a ako ih se još i dodatno motivira, njihova će unutarnja motivacija još više porasti, a rezultat će biti još bolji i dodatno ih zadovoljiti. Stoga bi svaki radnik trebao imati barem osnovnu unutarnju motivaciju, jer bez nje nikakvim motivacijskim metodama nećemo postići uspjeh. S druge strane, voditeljima, menadžerima i vlasnicima tvrtki na raspolaganju su mnoge tehnike i alati materijalne i nematerijalne motivacije. Potrebna je u svakom slučaju kreativnost i upornost, vlastiti primjer i zalaganje za svoje suradnike pomoći će u tome, a trud će sigurno donijeti dobre rezultate i zadovoljstvo.

Renata Fijan, NLP DV trener i coach