Forenzično računovodstvo: Zašto se događaju prijevare u poslovanju?

Zašto varamo, odnosno zašto pojedinci i korporacije varaju?

Pitanje je na koje je lako dati odgovor jer postoje nebrojeni razlozi za izvršenje prijevare. Lakoća kojom se može „opravdati“ prijevara upućuje na to da te da se ona nikada neće iskorijeniti bez obzira na zakonodavstvo, kulturu, norme ponašanja, sustav vrijednosti i ostale specifičnosti okruženja u kojem se prijevare zbivaju. Isto tako je nevjerovatno ali istinito da je uvijek moguće pronaći ljude (bez obzira kojem sloju društva pripadali, koje zanimanje obavljali ili kojeg obrazovanja bili) koji će odbaciti zdrav razum i povjerovati u nešto što jednostavno „predobro zvuči da bi bilo istinito“ i tako postati dio statistike prevarenih.

Ne postoji država u kojoj se prijevare ne događaju. Prijevara postoji od pamtivjeka (dokle god u prošlost sežu pisani dokumenti moguće je naći zapise o počinjenim prijevarama (krađama). Tako je Pretorijanska straža pokušala prodati Rimsko Carstvo Julianusu (193. A.D.) koji je „vlasniku“ platio 250 zlatnika za svakog vojnika (otprilike 1 mlrd dolara u današnjoj vrjednosti) i naravno ubrzo je bio svrgnut; tzv. Mississippi  shema (1719 god.) kada je Škot John Law osnovao tvrtku za razvoj tadašnje divlje i močvarne Louisiane i uvjerio (prevario) investitore uključujući i Francusku vladu da ulože novac u dionice njegove tvrtke; „Grof“ Victor Lustig koji je prodao Eiffelov toranj u staro željezo 1925.god.; neizostavni Charles Ponzi (čuvene Ponzijeve sheme) koji je nasamario Bostonske investitore, financijska piramidalna prijevara ogromnih razmjera 1996-97 godine u Albaniji u kojoj je sudjelovalo 2/3 populacije, kada je na vrhuncu sheme nominalna vrijednost iznosila ½ GDP-a te je prijevara dovela do brojnih demonstracija i na koncu i do nacionalne krize. Bez obzira na suvremenu tehnologiju (internet, smartphones, itd.) prijevara je uvijek osnovi ista: piramidalne sheme, nepostojeće trgovine i lažne poslovne mogućnosti.

U fokusu forenzičnog računovodstva su korporativne prijevare koje se kontinuirano pojavljuju  i koje se do sada nije uspjelo iskorijeniti (a vjerovatno i neće).  Kao najpoznatije računovodstvene prijevare možemo izdvojiti: Enron –  sinonim za računovodstvenu prijevaru, tvrtka koja je prije bankrota vrijedila 68 mlrd dolara a onda je u nepunih 7 mjeseci od otvaranja istrage izgubila 99% vrijednosti; WorldCom -  2002. god. istražitelji su utvrdili da je više od 11mlrd dolara bilo lažno prikazano u računovodstvenim izvješćima, CEO Bernie Ebbers je navodno sam sebi isplatio na ime pozajmice iznos od 366 mil dolara; Tyco – najbesramnija pljačka od strane top menadžmenta, u 2005.god. CEO i CFO su proglašeni krivim za krađu 600 mil dolara iz tvrtke; Parmalat – Europski Enron, 2003. godine je otkrivena „rupa“ od 14 mlrd eura u računovodstvenim evidencijama; Symbol Technologies – nevjerovatna želja za muljažom, lažirali sve što se dalo lažirati.

Osim navedenih računovodstvenih prijevara, „popularne“ su i prijevare u financijskom svijetu: Bernie Madoff i njegova Ponzijeva shema, Jerome Kerviel koji je neautoriziranom trgovinom oštetio Societe Generale banku za 4,9mlrd eura, Barclays Libor afera i mnoge druge.

Prema pisanju časopisa „Fortune“  kao 5 najvećih  korporativnih skandala u 2015. godini se izdvajaju: I. Volkswagenov emisijski skandal koji je kompaniju na godišnjoj razini koštao gubitka tržišne kapitalizacije 23%, te je bila primorana iskazati neto gubitak za 2015. u iznosu od 1,37 mlrd eura. Još je nejasno koliko će je u konačnici koštati skandal. II. FIFA korupcijki skandal u kojem su predstavnici bili osumnjičeni za uzimanje mita. Skandal je izazvao reakcije neke od najvećih američkih korporacija koje su bile glavni sponzori uključujući Coca-Colu, McDonald's, Visu i Budweiser koje su zatražile ostavku predsjednika Seppa Blattera a koju je on u konačnici i podnio. III Toshiba računovodstveni skandal u kojem je tvrtka priznala da je u proteklih sedam godina „napuhala“ profite za gotovo 2 mlrd US dolara tehnikom odgađanja rashoda (prebacivanja u naredne godine). IV. Valeantovo namještanje cijena lijekova koje je kada se otkrilo, koštalo kompaniju gubitka tržišne kapitalizacije preko 60%. V. Turing Pharmceuticals; još jedan slučaj u farmaceutskoj industriji gdje je navodno počinjena prijevara investitora na način sličan Ponzijevoj shemi (koristile su se vrijednosnice tekuće tvrtke da bi se isplatili investitori prijašnjih tvrtki).

U tvrtkama, prijevare (krađe) mogu biti prisutne na svim razinama, od najniže rangiranih zaposlenika pa do visoko pozicioniranih izvršnih direktora, tzv. interne prijevare. Najveći problem je u tome šte ne postoji jedinstveni profil  počinitelja prijevare kako bi se lakše odredilo potenicjalnog počinitelja. Prema jednom istraživanju, profil zaposlenika u poduzećima gdje je već bila počinjena prijevara prikazuje slijedeći graf:

 

Iz ovog je vidljivo koliko je strahovito puno prikrivenih „latentnih“ prevaranata koji pod određenim okolnostima postaju i počinitelji.

Osim internih postoje i eksterne prijevare od strane kupaca, dobavljača, klijenata, potencijalnih prodavatelja tvrtki, partnera i ostalih vanjskih strana.

Ukratko, prijevare su moguće svugdje. Stoga je izuzetno važno znati prepoznati znakove upozorenja (red flags) moguće prijevare kako bi mogli na vrijeme reagirati (bolje spriječiti nego liječiti).



Zoran Krstulović, dipl. oec.