Biti učinkovit kod upravljanja rizicima

„Svjesnost prisutnosti rizika“

Svaka organizacija se u svom poslovanju susreće s rizicima. Stoga učinkovito upravljanje rizicima može biti izvor komparativne prednosti, ali i nužnost za održivo poslovanje.
Svaka organizacija upravlja rizicima, no ono što razlikuje uspješnu organizaciju od neuspješne je upravo učinkovito upravljanje rizicima.

S obzirom na svjesnost o rizicima i upravljanje rizicima, organizacije možemo klasificirati na:

• Nesvjesne prisutnosti rizika –  spontano upravljanje rizicima
• Svjesne prisutnosti rizika – neučinkovito upravljanje rizicima
• Svjesne prisutnosti rizika – učinkovito upravljanje rizicima

Da bi pružila maksimalnu trajnu vrijednost svim aktivnostima, organizacija bi trebala osvijestiti prisutnost rizika te njima učinkovito upravljati.

Osvješćivanje prisutnosti rizika, odnosno svojevrsna kultura rizika neke organizacije, preduvjet je za učinkovito upravljanje rizicima. S obzirom da je za učinkovito upravljanje rizicima nužno težiti kvantitativnom mjerenju, a sam pojam kulture rizika je prilično apstraktan, potrebno je iskazati mjernu veličinu kojoj se teži. Stoga smatramo da organizacija ima visoku kulturu rizika kad svaki zaposlenik razmatra rizike kao svojevrstan „risk manager“ što uključuje proces utvrđivanja rizika, mjerenja, odnosno procjene rizika, ovladavanja rizicima te praćenje i izvještavanje o rizicima.

Kvantifikacija rizika

Nakon osvješćivanja prisutnosti rizika i utvrđivanja konkretnih rizika kojima je organizacija izložena, rizike je potrebno izmjeriti ili procijeniti. Uvijek bi trebala biti prisutna težnja za kvantitativnim izračunom, ali potrebno je uvažavati troškovnu komponentu i/ili složenost izračuna. Posebno su osjetljive situacije kada se donose odluke na temelju nedovoljno snažne podatkovne baze pa organizacije primjenjuju tzv. iskustvene procjene.

Procjena rizika vezana je uz izračun stvarne vjerojatnosti nekog događaja, odnosno  uz postojanje jasno određene distribucije vjerojatnosti nekog događaja.

No, ovdje ne vrijedi pravilo „bolje išta nego ništa“, jer pogrešan izbor distribucije može biti uzrok neuspjeha. Naime, modeli koji se zasnivaju na pogrešnim distribucijama mogu rezultirati pogrešnim informacijama za  nositelje odluka.

Kod kvantifikacije rizika, osim vjerojatnosti događaja, potrebno je uključiti i njegove posljedice. O stupnju vjerojatnosti pojave nekog događaja, ali i značajnosti posljedica, ovisi klasifikacija konkretnog rizika. Naime, postoje rizici koji imaju malu vjerojatnost pojavljivanja, ali mogu imati posljedice koje su značajne. Isto tako, postoje rizici koji imaju veliku vjerojatnost pojavljivanja, ali mogu imati posljedice koje nisu značajne.

Kvantifikacija rizika omogućuje međusobnu usporedbu i rangiranje rizika po važnosti što predstavlja osnovu za primjereno odlučivanje.

GRC

Upravljanje rizicima, uz korporativno upravljanje i usklađenje, zajedno čine disciplinu poznatu kao GRC (governance, risk and compliance), čiji je smisao osigurati organizaciji da ostvari svoje ciljeve, odnosno poveća bogatstvo vlasnicima.

Da bi se GRC primjenio u nekoj organizaciji potrebna je svijest o prisutosti rizika te namjera svih sudionika da poštuju odrednice iskazane kroz poslovne ciljeve.

Koordinacija aktivnosti korporativnog upravljanja, upravljanja rizicima i usklađenošću u mjeri u kojoj se aktivnosti ne preklapaju, ali uključuju sve rizike kojima organizacija već jest ili bi mogla biti izložena, doprinosi ostvarenju poslovnih ciljeva.

Budući da svaka poslovna aktivnost uključuje određenu razinu rizika, djelotvorno upravljanje rizicima predstavlja nužnost za bolje odlučivanje i ostvarenje poslovnih rezultata.

Pozivamo Vas na edukaciju Koncept upravljanja rizicima, koja će se održati 14.09.-15.09.2020. na adresi Martićeva 73/1, u Zagrebu.
Više o ovome i prijavnicu možete pronaći na : https://www.poslovnaucinkovitost.hr/aktualne-edukacije/cijena/koncept-upravljanja-rizicima3



mr. sc. Hrvoje Mijić