[KOLUMNA] Upravljanjem rizicima do boljih poslovnih rezultata

„Who dares wins“

Općepoznata krilatica „Tko ne riskira, ne profitira“ osvješćuje sve sudionike na tržištu o važnosti riskiranja, odnosno preuzimanja rizika kod poslovnih odluka.

Nadalje, o rizičnom apetitu, znači odluci o riziku koji pojedini poslovni subjekt želi preuzeti, ovisan je poslovni rezultat. S jedne strane prevelika razina preuzetog rizika može prouzročiti razmjerne gubitke i štete za poslovni subjekt, dok s druge strane nepreuzimanje rizika uzrokuje stagnaciju, nema razvoja. U konačnici i jedna i druga krajnost mogu dovesti do propasti poslovnog subjekta. Stoga je primarni cilj upravljača određivanje primjerenog odnosa između preuzimanja rizika i željene razine dobiti. Da bi se ta ravnoteža poštovala potrebna je svijest o važnosti upravljanja rizicima kroz cijelu organizaciju i postoji potreba da se uvede funkcija kontrole rizika koja prati odvijanje poslovanja unutar zadanih ograničenja.

Funkcija kontrole rizika kao dio sustava upravljanja rizicima, uz korporativno upravljanje i usklađenje zajedno čine disciplinu, poznatu kao GRC (governance, risk and compliance), čiji je smisao osigurati poslovnom subjektu da ostvari svoje ciljeve, odnosno poveća bogatstvo vlasnicima.

Možemo li uopće kontrolirati rizike?

S obzirom da je rizik predstavlja vjerojatnost nastanka nekog događaja s određenim negativnim utjecajem, nameće se potreba kontroliranja rizika da bi se spriječile negativne posljedice.

Polazeći od distinkcije termina rizik i neizvjesnost, gdje kod rizika poznamo vjerojatnost nastanka nekog događaja, dok ju kod neizvjesnosti ne poznamo, postavlja se pitanje utvrđivanja vjerojatnosti nastupa događaja. Kroz proces mjerenja, odnosno procjene vjerojatnosti nastupa nekog događaja, rizici postaju mjerljivi a time i upravljivi. Koncept funkcije kontrole rizika nudi praktična rješenja kao pomoć u ovom postupku.


Kontrolne funkcije
Uobičajeno je postojanje tri kontrolne funkcije: funkciju kontrole rizika, funkciju praćenja usklađenosti i funkciju unutarnje revizije i to na način da se izbjegne sukob interesa.

No, nije dovoljno samo uspostaviti kontrolne funkcije koje će se baviti rizicima i kontrolom, već ih je potrebno koordinirati i to da se izbjegnu područja koja nisu obuhvaćena kontrolom, ali i  nepotrebna preklapanja.   

Na koji način organizirati Funkciju kontrole rizika, očuvati njezinu neovisnost, ali istodobno je i integrirati s ostalim kontrolnim i poslovnim funkcijama izbjegavajući efekt „silosa“, izazov je za upravljače poslovnih subjekata.

Ako želite saznati više o ovome možete se prijaviti na edukaciju Koncept upravljanje rizicima koja se održava 14.-15.09.2020. na adresi Martićeva73/1, u Zagrebu.


mr. sc. Hrvoje Mijić