Što je BRAINWRITING?

Brainwriting je metoda zapisivanja misli, odnosno kreativna tehnika kojom se slobodno i spontano generiraju ideje i utvrđuju mogućnosti rješavanja problema. Ova metoda inačica je brainstorminga, a jedina razlika je da se ideje iznose pismeno, a ne usmeno. Iz tog razloga je namijenjena svima onima koji ne vole javno, verbalno iznositi svoje ideje i o njima raspravljati s ostalim članovima grupe ili tima. Metoda pri kojoj svatko pojedinačno zapisuje ideje najčešće se primjenjuje za prikupljanje mnoštva ideja u kratkom vremenu da bi se riješio određeni problem ili da bi se utvrdili potencijalni rizici te uzroci učestalosti njihovog ponavljanja i slično. Tijekom brainwritinga, prijedlozi i ideje zapisuju se na papir koji kruži od sudionika do sudionika čime se potiče daljnje razvijanje postojećih i nastajanje novih kreativnih ideja. Potom sudionici strukturiraju i vrednuju ideje te odabiru najbolje da bi se donijela konačna odluka. Srića (1992) ističe da je „oluja pisanja“ vrlo korisna jer:

• daje najveći mogući broj ideja u kratkom vremenu,
• se dobivene ideje postepeno sužuju i specificiraju,
• je pogodna za ljude koji ne vole javno iznositi prijedloge,
• se primjenjuje u manjim grupama (4 – 7 osoba),
• zahtijeva stručnu i profesionalnu heterogenost grupe radi kreativnije atmosfere,
• se pismena komunikacija grupe po potrebi dopunjava usmenom komunikacijom.

Brainwriting metoda poželjna je za provođenje ako:

• imate prevelike skupinu za ostvarenje učinkovitog brainstorminga. U tom slučaju možete provesti brainwriting, primjerice tijekom konferencije   na kojoj sudjeluje više od petsto ljudi tako da ostavite veliku karticu na svako  sjedalo postavljajući pitanja, a zatim svaki član proslijedi karticu nekome drugome te sve ponovite tri puta s minutom pisanja;
• imate povučene, tihe i mirne ljude u grupi koji su zastrašeni tradicionalnim brainstormingom;
• radite u okolini u kojoj nije prihvaćen brainstorming „ludih ideja“ ili izražavanje ideja koje nisu istovjetne idejama višeg menadžmenta;
• ste ograničeni vremenom u kojemu morate potaknuti grupu na stvaranje ideja „olujom mozgova“;
• nemate dovoljno iskusnog moderatora;
• uočite opasnost od glasnih pojedinca koji kritiziraju tuđe ideje što se često događa u tradicionalnom brainstormingu.

Postoji nekoliko načina, odnosno podmetoda brainwritinga pomoću kojih se u kratkom vremenu s većim brojem sudionika mogu uspješno generirati ideje. Jedan od njih je 6-3-5 metoda.
6-3-5 metoda izvodi se u grupi od šest sudionika kojima se daje po jedan papir s osamnaest praznih kvadratića složenih u tri stupca. Svaki stupac predstavlja jedan aspekt problema. Pod vodstvom moderatora, sudionici na papir ispisuju 3 ideje unutar 5 minuta koje prosljeđuju sljedećem sudioniku. Svaki sudionik čita ideje svog prethodnika te ih koristi kao inspiraciju za stvaranje novih ideja. Nakon šest krugova koji se odviju u 30 minuta izrodi se više od sto ideja.
 

                                                 Slika 1. 6-3-5 metoda

 Prednosti ove metode su:

• grupa od 5 sudionika u 20 minuta može proizvesti više od 100 ideja;
• svaki sudionik izložen je mnoštvu ideja o kojima ima prilike razmišljati i razvijati ih bez prekida ili uputa, smjernica moderatora grupe;
• budući da je metoda anonimna, nikoga se ne smatra odgovornim za napisane ideje niti ga se osuđuje za njihovu kvalitetu.

Nedostatci i rizici metode su:

• vremenska ograničenost i formalna strukturiranost;
• visoka stresnost situacije jer je pod određenim pritiskom potrebno biti kreativan.

Drugi oblik iste metode je brainwalking. U brainwalkingu ispred velikog papira postavljenog na stolu ili zidu koji predstavlja jedan aspekt problema postavlja se dvoje ili troje sudionika. Broj postavljenih papira ovisi o broju aspekata. Članovi svake grupe na svoj papir zapisuju ideje vezane uz određeni aspekt problema. Zatim se grupe pomiču do susjednog papira gdje vide ideje prethodne grupe i nastavljaju sa svojima vezanim uz aspekt zadan na papiru. Kako se vježba nastavlja, ideje i koncepti se sve više razvijaju i na kraju se razviju i nešto neočekivano i zanimljivo. Pozitivno kod ove metode je što se ljudi kreću, a kretanje poboljšava razmišljanje.

Izvori:

1. Srića, V. (1992). Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga
2. Using Brainwriting For Rapid Idea Generation, http://bit.ly/1rw2YIH
3. What is „Brainwriting“?, http://bit.ly/1sLGNlV
4. 6-3-5-Method, http://bit.ly/1yI2nIM