29. 03. 2015.
Balanced Scorecard: Sustav uravnoteženih ciljeva

U današnje vrijeme duboko ukorijenjene gospodarske krize, strategija i njezina uspješna provedba u djelo dobivaju na sve većoj važnosti te zauzimaju ključnu ulogu u poslovanju svakog poduzeća, organizacije, institucije, uostalom svakoga tko želi postići svoje dugoročne ciljeve. Izostanak postojanja strategije ili strategija „u glavi“ vlasnika/direktora/predsjednika Uprave je tipična situacija koju nalazimo u mnogim organizacijama. Ponekad čak ako se organizacija i potrudi kreirati strategiju, ona najčešće rezultira tako da osobe zadužene za komunikaciju dobiju zadatak ispisivanja misije, vizije i određenih ciljeva na web stranicama što se kasnije eventualno i komunicira na skupu zaposlenika. Srž problema i dalje ostaje siti, ne dogode se mnoge promjene i ne dostižu se željeni ciljevi, čime se stvara negativna klima i banalizira važnost izrade strategije. Opće poznata činjenica je da od 70% do čak 90% poduzeća ne uspije uspješno provesti svoju strategiju. 

Sve navedeno ne ide u prilog ni pri traženju financiranja, odobrenja investicija i iščekivanju bilo kakve odluke vezano uz naše poslovanje. Povrat na uloženo se očekuje u što kraćem vremenu, često ne uzimajući u obzir trenutačno okruženje i zaboravljajući jednu od ključnih paradigmi ekonomije, a to je razvoj i održivost kroz kontinuirano stvaranje vrijednosti. Balanced Scorecard nam može višestruko pomoći u ovoj misiji. 

Nije na odmet spomenuti da kada od nas zahtijevaju izradu poslovnog plana, osim fokusa na planiranje prihoda i rashoda, svakako treba promisliti i vizualizirati zašto radimo to što radimo te artikulirati naše želje i ciljeve u vidu izrade strategije. Kako se ne bismo zapetljali u niz ponekad nepotrebnih detalja, mjera, postavljanju ciljeva za nešto što nam neće koristiti, jednostavnom izradom Balanced Scorecard-a možemo na vrlo logičan i slikovit način predočiti što i kako radimo te objasniti zašto radimo upravo to što smo odabrali trenutačno i kamo će nas na kraju dovesti.

Osim što uz pomoć Balanced Scorecard-a implementiramo strategiju i mjerimo uspješnost, jedna od ključnih funkcija Balanced Scorecard-a jest usklađivanje i komunikacija strategije. Kroz mapu ciljeva koja prikazuje sustav uravnoteženih ciljeva i logičke poveznice među njima na jednostavan način možemo ispričati stratešku priču. 

Kreatori Balced Scorecard sustava, Norton & Kaplan, ranih devedesetih godina, vođeni mišlju na koji način olakšati problem mjerenja uspješnosti organizacije došli su do ideje koja je danas općeprihvaćena kao sustav uravnoteženih ciljeva (Balanced Scorecard). U vremenu sve veće kompleksnosti poslovanja i konkurencije bazirane na ekonomiji znanja i sposobnostima organizacije da razvija i gradi nematerijalnu imovinu (znanja, vještine, sposobnosti, kulturu), isključivo financijski pokazatelji postali su nedovoljni za prikazivanje uspješnosti, razvoja i održivosti te kreiranje vrijednosti. Norton & Kaplan su zaključili da bi moderna organizacija mogla svoje pokazatelje uspješnosti organizirati kroz nekoliko perspektiva, a ne samo kroz financijsku. Kreirali su sustav koji je imao 4 perspektive i objavili svoj rad u HBR-u u siječnju 1992. čime su stvorili sustav Balanced Scorecard-a i ostali zabilježeni kao kreatori ovog strateškog alata koji je tijekom godina doživio niz nadopuna i novih primjena, no ostao je vjeran njihovoj početnoj ideji o mjerenju uspješnosti poslovanja i provođenja strategije. 

Bazični Balanced Scorecard je kreiran kao zadani, strukturirani izvještaj koji se tradicionalno sastoji od četiri perspektive i to uz financijsku, nezaobilazna korisnička, zatim perspektiva internih procesa i kao bazna perspektiva razvoj i učenje ili u praksi često nazivana „ljudi“. U perspektivama su raspoređeni uzročno-posljedičnim vezama povezani strateški ciljevi s financijskim i ne-financijskim mjerama uspješnosti (KPI). Periodičnim mjerenjima postavljenih mjera i ciljeva (KPI) dobivamo povratnu informaciju kako provodimo strategiju, temeljem čega po potrebi korigiramo cijeli sustav. 

Obzirom na sažetost i fokusiranost ovog izvještaja, nije mu uloga zamijeniti tradicionalne izvještaje, već na jednom mjestu na jednostavan način prezentirati trenutačno stanje provođenja strategije (sjetimo se 70-90% neuspjelih provedbi strategije!).

Proces izrade Balanced Scorecard-a tj. definiranja svih sastavnih dijelova, započinje s jasnom vizijom i strategijom organizacije koja se mora pretočiti u sustav strateških ciljeva s uzročno-posljedičnim vezama, tj. izrađujemo stratešku mapu. Strateška mapa nam može služiti i kao jednostavan komunikacijski alat. Sljedeći korak je odabir ključnih mjera uspješnosti te na kraju postavljanje ciljeva za te mjere. Samom izradom strateške mape i postavljanjem mjera i ciljeva, nećemo osigurati da provedba naše strategije bude uspješna. Kako bismo povećali šansu uspješne provedbe strategije, svakako kao sastavni dio Balanced Scorecard modela treba izraditi i plan aktivnosti kako ćemo dostići ciljeve. 

Praćenje svih definiranih rezultata i implementiranje povratne informacije ključni su koraci uspješnog provođenja strategije. Sveobuhvatnim pristupom uravnoteženih ciljeva možemo započeti transformaciju organizacije i uspješno provesti strategiju unatoč statističkim izgledima koji nam ne idu na ruku govoreći da je 70-90% slučajeva neuspješno.

Mnoga poduzeća i u Hrvatskoj, preuzela su sustav Balanced Scorecard-a te ga koriste u svom poslovanju čak do definiranja osobnih ciljeva svakog zaposlenika. 

Ivana Plenković, MBA

Ako želite saznati više, prijavite se za edukaciju "Balanced Scorecard", koja će se održati 16.06.2020.,na adresi Martićeva 73/1, u Zagrebu.

 

 
Da li vam se svidio stručni tekst?
Prijavite se za redovito primanje obavijesti iz kontrolinga, financija i menadžmenta.
 
 
Prethodna objava
  Strateški kontroling
Sve objave
 Kolumne